Najčitaniji auto portal u hrvatskoj - 300.000 čitatelja mjesečno

POWERED BY DNEVNIK.HR

USPOREDNI TEST: Čovjek protiv stroja!

Vozač utrka protiv automatiziranog automobila. Ima li čovjek šanse?

reportaža-strast-usporedni-test-čovjek-robot-bmw-serija2-utrka-brzina-autonomno-008

Čovjek
Dierk Möller-Sonntag (55) već je 25 godina u trkaćem sportu. Pobijedio je, primjerice, 2010. u pojedinačnoj utrci 24 sata na Nürburgring-Nordschleifeu, u klasi SP6. Često sudjeluje u AUTO BILDovim ekstremnim testovima.

Stroj
BMW M235i s 326 KS i osmerostupanjskim sportskim automatskim mjenjačem. Posebnost je računalo u prtljažniku. Upravlja upravljačem, kočnicom i gasom. Svoj prvi veliki nastup ovaj je automobil imao na sajmu elektronike CES u Las Vegasu.

reportaža-strast-usporedni-test-čovjek-robot-bmw-serija2-utrka-brzina-autonomno-004

 

Dva BMW M235i stoje spremna pod vrućim suncem na startu međusobnog ogleda. Međutim, samo je jedan vozač – jer će jedan od automobila voziti sâm. Dvoboj se zove čovjek protiv stroja, iskusan vozač utrka protiv kutije s 25-metarskim kablom u prtljažniku. Dierk Möller-Sonntag (55), dvadeseterostruki sudionik utrke 24 sata Nürburgringa i AUTO BILDov testni vozač, protiv umijeća programiranja BMW-ove ekipe za razvoj okupljene oko voditelja projekta Yvesa Pilata (28) i inženjera Moritza Werlinga (33).

Discipline: 20 krugova u driftu, nakon toga testna dionica koja se sastoji od dvostruke promjene traka i završnog slaloma. Na nekadašnjem aerodromu u Maisachu (Gornja Bavarska) susreću se vozač utrka i procesor. S dvije jezgre i 2 GB radne memorije – od koje se koristi deset posto. Za usporedbu, aktualni iPhone ima dvije jezgre, 1,33 GHz i 1 GB radne memorije – gotovo nimalo manje.

reportaža-strast-usporedni-test-čovjek-robot-bmw-serija2-utrka-brzina-autonomno-005

Međutim, na sadašnjem stupnju razvoja BMW-u i ne treba više. Visokoautomatizirano vozilo nema ni kamere niti senzore koji opipavaju okolinu. BMW se orijentira putem dvije GPS antene na krovu i radijske antene na poklopcu prtljažnika. Računalo na temelju toga utvrđuje položaj. Testnu su rutu inženjeri prije programirali. „Time smo htjeli oponašati dobrog vozača, kao da iza kola upravljača sjedi profesionalac“, objašnjava voditelj projekta Pilat.

Čak i prilikom našeg razgovora s Dierkom osjetilo se lagano nestrpljenje u zraku. Driftanje na nadziran način zahtijeva puno iskustva i vozačke prakse. Posebice kad je riječ o 20 krugova čistog otklizavanja, bez rušenja postavljenih čunjića. Brzina, upravljač, dodavanje gasa i kočenje moraju biti savršeno usklađeni da bi se vozili čisti krugovi. Posebice su zahtjevne vodene lokve koje stvara uređaj za prskanje, a ima ih posvuda na neravnoj betonskoj podlozi.

reportaža-strast-usporedni-test-čovjek-robot-bmw-serija2-utrka-brzina-autonomno-003

Inženjer i voditelj projekta Pilat dovezao je na start visokoautomatizirano vozilo s 326 KS. Isprva Pilat daje gas i upravlja kao u običnom automobilu. Slijedi pritisak gumba i računalo u stražnjem dijelu preuzima upravljanje.

Kolo upravljača samostalno se okreće, računalo određuje savršen kut driftanja i uvijek pomalo ispravlja. Drugi pritisak gumba, računalo preuzima gas i kočnicu. Međutim, tijekom vožnje za zagrijavanje srebrna dvojka često otkliže – neravnomjerno raspodijeljena voda izbacuje računalo iz takta.

Čim se poslije nekoliko ručno odvezenih krugova voda pravilno razdijelila, a gume zagrijale, Pilat se zavalio u sjedalo, a srebrna je dvojka stoički i bez vozačeva uplitanja izvodila svoje krugove. Pet, deset, petnaest, dvadeset. Bijelo-narančasti čunjići redom ostaju uspravni – premda se kolo upravljača djelomice jako zakreće da bi se zadržao smjer.

„Stvar je u podlozi – na ravnom tlu gotovo da ne bismo zamijetili kretnje upravljača“, objašnjava Pilat. Međutim, kut driftanja uvijek je postojan. „Sustav stalno izračunava koliko jak mora biti pritisak na gas da bi se izazvalo preupravljanje.“ Do mogućeg serijskog starta automobila koji bi 2020. godine automatski vozio autocestom treba još ukloniti dječje bolesti i sustav još bolje prilagoditi uvjetima na cesti.

reportaža-strast-usporedni-test-čovjek-robot-bmw-serija2-utrka-brzina-autonomno-006

Sa staze izlazi računalo, ulazi Möller-Sonntag u plavom serijskom vozilu. „Podloga je zbog fuga između betonskih ploča prilično neravna“, kaže profesionalac s 25 godina trkačkog iskustva. Gume brzo gube na prianjaju, centrifugalne sile potiskuju automobil iz zavoja. S time se mora boriti Möller-Sonntag.

Nakon što je prvih sedam krugova odvezao gotovo savršeno, zavrtio se. Möller-Sonntagove kretnje na upravljaču postaju snažnije, izlazi iz ritma. Prva dva čunjića lete u zrak, u 15. krugu stražnji kraj jako izbacuje prema van. Nakon 20 1/2 krugova stražnji se kraj konačno zaokreće, voda prska u stranu, BMW se kližući zaustavlja. Uz urlikanje ventilatora kupe se vraća na start. Möller-Sonntag izlazi vidno umoran. „Paklenski naporno! Morate se prisiliti uspravno sjediti i gledati ravno ispred sebe“. Pobjeda za stroj.

SUSTAV BI TREBAO KRENUTI U SERIJSKU PROIZVODNJU

Eksperiment koji dovodi čovjeka i stroj do njihovih granica. Savršena prilika da se elektronika do kraja stavi na kušnju. „Želimo pokazati što je sve moguće proširenom tehnikom nadzora“, kaže Moritz Werling. To znači da u serijskim automobilima ESP trenutačno može prikočiti pojedine kotače kako bi u ekstremnim situacijama zadržao automobil na cesti.

U budućnosti bi u proširenom obliku trebao aktivno djelovati i na upravljač. Dakle, ono što se ovdje na stazi koristi za trikove vožnje ubuduće će služiti sigurnosti. Za natjecanje protiv vozača utrka Möller-Sonntaga BMW-ova je ekipa malo zaoštrila program. „U seriju nećemo ugrađivati automate za otklizavanje“, kaže Wetling i dodaje sa smiješkom, „premda bismo i to mogli.“

reportaža-strast-usporedni-test-čovjek-robot-bmw-serija2-utrka-brzina-autonomno-009

Druga vježba je dvostruka promjena smjera i slalom na vrijeme. Ovdje se ne traži izdržljivost nego preciznost i brzina. U kabini srebrnog probnog vozila samo mala jedinica za upravljanje ispod komandi klima-uređaja podsjeća da je ovdje nešto drugo nego u seriji. I toplina – dio učinka klima-uređaja odlazi računalu u prtljažniku. Na zaslonu u kokpitu mogu se podesiti tijek programa i njegova brzina.

Voditelj projekta Yves Pilat starta sa 75 posto. Posve automatsko vozilo stručno vozi testnom dionicom, dobro hvata smjer. Dvojka s lakoćom vozi slalom poput profesionalnog skijaša, gume samo malo cvile, promjene smjera teku ravnomjerno, gotovo glatko. Pilat povećava brzinu, nakon 21,29 sekundi testno vozilo ponovno prolazi svjetlosni snop mjerača vremena.

Posve je drukčije s Möller-Sonntagom: on staje na papučicu gasa, zakreće kolo upravljača, lovi plavi BMW, gume urliču, pri vožnji za zagrijavanje jedan čunjić leti zrakom. Probudila se vozačeva taština: „Tu je svašta moguće!“ Na kraju trkač ostvaruje 19,5 sekundi bez pogreške – gotovo dvije sekunde brže od automatiziranog automobila.

Koji čak ni pri zagrijavanju nije srušio nijedan čunjić. Inženjeri Pilat i Werling su zadovoljni. „U našem sustavu nije važno voziti do daske nego imati sustav koji u slučaju potrebe može pouzdano intervenirati.“

reportaža-strast-usporedni-test-čovjek-robot-bmw-serija2-utrka-brzina-autonomno-010

Usprkos tome, u ovoj disciplini jasna pobjeda za čovjeka – i neriješeno kao konačan rezultat. Ono što čovjek ne može ostvariti glede ujednačenosti nadoknađuje iskustvom. I hrabrošću za preuzimanje rizika. Njega računalo ne poznaje.

ZAKLJUČAK

Polako postaje gusto za ljude: čak i u ekstremnim situacijama u automobilizmu automatizirani su sustavi već sposobni za visoke učinke. Međutim, nema razloga za zabrinutost. Probni automobil služi samo za ispitivanje sustava pomoći za serijsku primjenu. Ubrzan puls i povišen adrenalin postoje samo u stvarnih vozača. Tako će biti i sutra.

DRIFTANJE
2 POGREŠKE
učinio je Dierk Möller-Sonntag u devetom krugu. Stražnji je kraj previše otklizao prema van, čunjići su pali

Predstavnik nas, ljudi Dierk Möller-Sonntag pošteno se oznojio tijekom driftanja

reportaža-strast-usporedni-test-čovjek-robot-bmw-serija2-utrka-brzina-autonomno-002

BMW 235i (serijski)
Serijski je model malo lakši (1.545 kilograma)  i puno jeftiniji ( 406.452 kuna )

BMW 235i (prototip)
U probnom automobilu tehnika povećava težinu (1560 kilograma) i cijenu (oko 126.000 eura (u Njemačkoj))

 KAKO FUNKCIONIRA AUTOMATSKI TRKAĆI AUTOMOBIL
Probni se automobil orijentira pomoću dva GPS senzora i jedne radijske antene koji automobilu dojavljuju trenutačan položaj. Važne točke dionice spremaju se u sustav, na temelju čega računalo određuje idealno ponašanje u vožnji. Senzori ESP-a šalju informacije o trakciji vozila. Odmah zatim podešavaju se gas, kočnice i upravljač kako bi automobil po mogućnosti ravnomjerno i sigurno vozio testnom stazom.

GPS senzori  dijagonalno smješteni, služe za lociranje. Računalo obrađuje informacije, nadzire upravljač, gas i kočnicu. ESP senzori položaja primaju podatke o ponašanju u vožnji. Diferencijalni GPS određuje lokaciju.

DVOSTRUKA PROMJENA TRAKA I SLALOM BEZ POGREŠKE

POBJEDNIK: ČOVJEK

Brzina i preciznost – to je važno u ovom ogledu. Nakon dvostruke promjene traka slijedi slalom, nakon toga ponovno dvostruka promjena traka. Prednost za čovjeka: može voziti na brzinu. Stroj je programiran na ravnomjernost.

U konačnici je završava neriješeno. Dierk Möller-Sonntag prednost ipak daje serijskom automobilu.